Zubi počinju probijati kroz desni (nicati) tijekom dojenačke dobi. To se iznova događa kada trajni zubi zamijene mliječne zube. Kada zubi ne probiju kroz desni ili probiju samo djelomično, nazivamo ih impaktirani zubi. To se najčešće događa s umnjacima (trećim kutnjacima). Oni su zadnji zubi koji izbijaju. Obično u dobi od 17 do 21 godine.
Ponekad impaktirani zubi ne uzrokuju probleme pa liječenje neće biti potrebno. U drugim slučajevima možda će biti potrebno provesti “izvlačenje zuba”, što je kirurški zahvat koji nazivamo kortikotomija. Kortikotomija se izvodi u kombinaciji s ortodontskom terapijom i to najčešće na impaktiranim očnjacima. Ukoliko je impaktirani zub umnjak koji stvara probleme, tada ga je najčešće potrebno izvaditi.
Što uzrokuje impaktirani zub?
Impaktirani zub ostaje zaglavljen u tkivu desni ili kosti iz različitih razloga. Područje može biti prenatrpano zubima, ne ostavljajući dovoljno mjesta za njegovo izbijanje. Na primjer, čeljust može biti premala da u nju stanu umnjaci. Zubi se također mogu iskriviti, nagnuti ili pomaknuti dok pokušavaju izrasti. To rezultira impaktiranim zubima.
Impaktirani umnjaci vrlo su česti. Često su bezbolni i ne uzrokuju probleme. Međutim, neki stručnjaci vjeruju da impaktirani zubi guraju zub do sebe, koji gura sljedeći zub. Na kraju, to može uzrokovati nepravilan zagriz. Djelomično iznikli zub može zadržavati ostatke hrane, plak i druge ostatke u mekom tkivu oko sebe, što može dovesti do upale i osjetljivosti desni i neugodnog zadaha iz usta. To se naziva perikoronitis. Zadržani ostaci također mogu dovesti do karijesa na umnjaku ili susjednom zubu ili dugoročno čak do gubitka koštane mase.
Simptomi
Možda neće biti simptoma potpuno impaktiranih zuba. Simptomi djelomično impaktiranog zuba mogu uključivati:
- Neugodan zadah
- Poteškoće pri otvaranju usta (povremeno)
- Bol ili osjetljivost desni ili čeljusne kosti
- Dugotrajna glavobolja ili bol u čeljusti
- Crvenilo i oticanje zubnog mesa oko impaktiranog zuba
- Natečeni limfni čvorovi na vratu (povremeno)
- Neugodan okus kada zagrizete područje ili blizu njega
- Vidljiva praznina na mjestu gdje zub nije iznikao
Dijagnoza
Vaš će stomatolog potražiti natečeno tkivo na području gdje zub nije iznikao ili je iznikao samo djelomično. Zahvaćeni zub može pritiskati obližnje zube. Desni oko tog područja mogu pokazivati znakove infekcije poput crvenila, drenaže i osjetljivosti. Dok desni natiču na impaktiranim umnjacima, a zatim se dreniraju i stisnu, može se činiti kao da se zub uvukao i zatim se ponovno spustio. Rendgenske snimke zuba mogu potvrditi prisutnost jednog ili više zuba koji nisu iznikli.
Kako se liječe impaktirani zubi?
Liječenje možda neće biti potrebno ako je u pitanju impaktirani umnjak koji ne uzrokuje probleme. Ako su u pitanju impaktirani zubi koji su smješteni negdje prema naprijed, može se provesti ortodontska terapija kako bi se zub postavio u pravilan položaj. Za ubrzavanje rezultata ortodontske terapije, može se preporučiti kortikotomija, odnosno kirurško “izvačenje zuba”.
Lijekovi protiv bolova koji se izdaju bez recepta mogu pomoći ako zahvaćeni zub uzrokuje nelagodu. Mlaka otopina slane vode (pola čajne žličice ili 3 grama soli u jednoj šalici ili 240 mililitara vode) ili tekućine za ispiranje usta koje se prodaju bez recepta mogu umiriti desni.
Uklanjanje zuba uobičajeni je tretman za impaktirani umnjak. To se radi u stomatološkoj ordinaciji. Najčešće će to učiniti oralni kirurg. Antibiotici se mogu propisati prije vađenja zuba ako je zub inficiran. Više o impaktiranim umnjacima možete pročitati u našem članku Što treba znati o impaktiranim umnjacima, a u nastavku ćemo se pozabaviti kortikotomijom.
Što je kortikotomija?
Kortikotomija je kirurški zahvat koji se koristi u sklopu ortodontske terapije kako bi se ubrzao proces pravilnog pozicioniranja zuba. Ovaj zahvat uključuje stvaranje mikro-fraktura u kostima koje podržavaju zube, što potiče brži biološki odgovor i remodeliranje kosti, omogućujući ortodontskim aparatima da brže i efikasnije pomaknu zube u željeni položaj.
Kortikotomija koristi princip RAP (regionalni fenomen ubrzanja procesa) gdje je lokalna trauma na kosti praćena periodom ubrzanog remodeliranja kosti. Kad se zub pokušava premjestiti uz pomoć ortodontskog aparata, on nailazi na otpor od strane koštane pregrade. Kroz kortikotomiju, mikro-frakturama se smanjuje taj otpor, omogućujući brže kretanje zuba.
Prednosti kortikotomije
- Ubrzano ortodontsko liječenje: Glavna prednost je skraćivanje vremena potrebnog za ortodontsko liječenje, često za više od polovice.
- Manje resorpcije korijena zuba: Budući da se zubi mogu brže pomaknuti, postoji manji rizik od resorpcije korijena, što je česta komplikacija kod dugotrajnih ortodontskih tretmana.
- Bolja stabilnost: Postoji manji rizik od povratka zuba u njihov prvobitni položaj nakon završetka tretmana.
Postupak
Zahvaljujući lokalnoj anesteziji, zahvat je u potpunosti bezbolan. Oralni kirurg radi mali rez na desnima kako bi izložio vanjsku površinu koštane pregrade. Precizni rezovi se prave na koštanoj pregradi, a zatim se rana zatvara šavom. Nakon zahvata, ortodontski tretman se obično započinje ili nastavlja kako bi se maksimizirao efekt.
Je li kortikotomija siguran zahvat?
Iako je kortikotomija generalno siguran postupak, kao i svaki kirurški zahvat, može imati potencijalne komplikacije kao što su oticanje, bol, infekcija ili ožiljci. Važno je da se pacijenti posavjetuju s iskusnim oralnim kirurgom kako bi razumjeli sve rizike i koristi.
Kortikotomija može biti izuzetno korisna tehnika za osobe koje žele brže ortodontsko liječenje. Važno je pažljivo razmotriti sve mogućnosti i rizike i konzultirati se s iskusnim stomatologom ili ortodontom prije donošenja odluke o ovom zahvatu.
Što ako se impaktirani zubi ne liječe?
Impaktirani zubi često ne uzrokuju probleme i možda neće trebati liječenje. Liječenje je najčešće potrebno kada zub uzrokuje zdravstvene probleme. Vađenje umnjaka prije 20. godine često ima bolje rezultate nego čekanje dok ne budete stariji. To je zato što korijen još nije u potpunosti razvijen, što olakšava vađenje zuba i bolje zacjeljivanje. Kako osoba stari, korijen postaje sve duži i zakrivljen. Kost postaje rigidnija i mogu se razviti komplikacije.
Mogu li impaktirani zubi uzrokovati komplikacije?
Potencijalne komplikacije mogu uključivati:
- Apsces zuba ili područja desni
- Kronična nelagoda u ustima
- Infekcija
- Malokluzija (krivi zagriz)
- Plak zarobljen između zuba i desni koji je podoban za razvoj karijesa
- Parodontalna bolest na susjednom zubu
- Oštećenje živca, ako je impaktirani zub blizu živca u čeljusti koji se naziva mandibularni živac
Kada se obratiti stručnjaku?
Javite se stomatologu ukoliko imate impaktirani zub (ili djelomično impaktirani zub) i osjećate bolove u desnima ili druge simptome.
Često postavljana pitanja i odgovori o kortikotomiji
Što znači pojam kortikotomija?
Jednostavno rečeno, kortikotomija znači stvaranje kirurških rezova na kosti oko zuba ili segmenata zuba i koristi se u kombinaciji s ortodontskom terapijom za postizanje pomaka koji možda nisu mogući isključivo s ortodoncijom.
Je li zahvat kortikotomije složeniji od “tradicionalne kirurgije” za sličan postupak?
Ne. Kortikotomija se obično izvodi ambulantno u ordinaciji, a pacijent ide kući isti dan operacije. Sam kirurški zahvat manje je invazivan od veće ortognatske operacije pa je obično manje boli i otekline.
Je li kortikotomija bolna?
Budući da se kirurški zahvat izvodi dok je pacijent pod anestezijom, boli nema. Postoperativno ćete dobiti odgovarajuće analgetike (lijekove protiv bolova) kako biste se osjećali ugodno i antibiotike protiv infekcije. Aktivacija ortodontskog aparata može izazvati blagu nelagodu. Općenito, pomicanje zubi stvara nelagodu otprilike sličnu zatezanju aparatića.
Koje su prednosti kortikotomije u odnosu na tradicionalnu operaciju za slično stanje?
Postupci kortikotomije obično uzrokuju manje boli i otekline nego tradicionalni kirurški zahvati za slično stanje. Kortikotomija eliminira potrebu za dodatnim kirurškim mjestom za uzimanje materijala za presađivanje kosti. Na kraju, postupak kortikotomije povezan je s većom stabilnošću kada se koristi u slučajevima kada je uključeno pomicanje koštanih segmenata.
Koji su nedostaci kortikotomije?
Kortikotomija zahtijeva od pacijenta česte posjete ordinaciji tijekom prvih tjedana nakon operacije. To je neophodno jer je to vremenski okvir za maksimalno pomicanje zuba. U nekim slučajevima potreban je drugi kirurški zahvat za uklanjanje svih kirurških pomagala.
Ostavlja li kortikotomija ožiljke na licu?
Ne. Cijela se operacija izvodi unutar ustiju. Ne rade se kirurški rezovi na licu, stoga ni ne nastaju ožiljci.
Postoje li dobna ograničenja za pacijente koji se mogu podvrgnuti kortikotomiji?
Ne. Zahvat dobro funkcionira kod pacijenata svih dobi. Općenito, što je pacijent mlađi, to je kraće vrijeme pomicanja i brža je faza konsolidacije. Odraslima je potrebno malo dulje razdoblje jer su sposobnosti regeneracije kosti nešto sporije od onih kod djece ili u adolescenciji.
