Parodontitis je uznapredovali stadij bolesti desni. U pitanju je teška upala desni sa simptomima koji uključuju crvene, krvareće i natečene desni. Ako se ne liječi, bolest desni može dovesti do gubitka zuba. Liječenje može uključivati dubinsko čišćenje zuba ili, u vrlo teškim slučajevima, oralno-kirurški zahvat. Redovito i pravilno četkanje zuba i čišćenje zubnim koncem može spriječiti bolest desni.
Plak i kamenac, gubitak koštane mase te crvene desni koje krvare glavni su simptomi parodontitisa.
Što je parodontitis?
U pitanju je upala parodonta, potpornih struktura zuba, odnosno ozbiljan oblik bolesti desni. To je bakterijska infekcija koja počinje upalom mekih tkiva oko zuba. Ako se ne liječi, nagriza kost koja podupire zube, što dovodi do klimanja i naposlijetku gubitka zuba.
Koliko je česta bolest desni?
Prema nekim procjenama pogađa više od 47% odraslih osoba starijih od 30 godina, a taj broj skače na oko 70% za odrasle osobe starije od 65 godina.
Koga pogađa?
Parodontitis je prilično neuobičajen kod osoba mlađih od 30 godina. Veća je vjerojatnost da će se dogoditi kako starite. Ipak, može pogoditi bilo koga s lošom oralnom higijenom – osobe koje ne četkaju zube i ne koriste redovito konac. Neke su osobe također genetski sklonije od drugih. Ako vaši biološki roditelji ili baka i djed imaju povijest bolesti desni, veća je vjerojatnost da ćete je i vi razviti.
Koji su simptomi parodontitisa?
Zdrave desni čvrste su na dodir i čvrsto prianjaju uz vaše zube. Za usporedbu, simptomi bolesnih desni uključuju:
- Crvenkaste ili ljubičaste desni.
- Natečene desni.
- Desni koje lako krvare.
- Osjetljive desni.
- Loš zadah.
- Gnoj (infekcija) oko linije desni.
- Klimavi zubi.
- Gubitak zuba.
- Recesija desni (kada vam se desni odmaknu od zuba).
- Bol prilikom žvakanja.
- Nove praznine ili razmaci između zuba.
- Promjene u liniji vaših zuba i samom zagrizu.
Što uzrokuje parodontitis?
Glavni uzrok je loša oralna higijena. Bakterije se lijepe za plak i kamenac na površini vaših zuba. Ako zube ne četkate ispravno ili onoliko često koliko biste trebali, bakterije se šire ispod linije desni, gdje vaša četkica i konac za zube ne mogu doseći. Ove štetne bakterije nagrizaju tkiva koja podupiru vaše zube, što dovodi do infekcije, gubitka koštane mase i gubitka zuba.
Drugi čimbenici također mogu povećati rizik od razvoja parodontitisa, uključujući:
- Pušenje, najvažniji od ovih faktora, slabi sposobnost vašeg tijela da se bori protiv infekcije.
- Osobe s dijabetesom imaju veći rizik od razvoja infekcija, uključujući parodontitis.
- Vaša genetika i obiteljska povijest mogu vas izložiti većem riziku od bolesti desni.
- Hormonalne promjene kod žena, poput trudnoće ili korištenja kontracepcijskih pilula, mogu povećati vaše šanse za razvoj parodontitisa.
- Zdravstvena stanja koja uzrokuju upalu u vašem tijelu — poput artritisa, COVID-19 i kardiovaskularnih bolesti — povezana su s parodontitisom.
Što se događa ako se bolest desni ne liječi?
Parodontna bolest s vremenom napreduje i postaje sve problematičnija. Postoje četiri faze bolesti desni, uključujući:
- Gingivitis: Ovo je rana faza bolesti desni i manje je ozbiljna od parodontitisa. Uz gingivitis, vaše desni postaju crvene i natečene, ali još niste počeli gubiti kost oko zuba. Gingivitis je reverzibilan ako bolje čistite zube i redovito idete kod zubara na profesionalno čišćenje.
- Blagi parodontitis: Ako se ne liječi, gingivitis se pretvara u blagi parodontitis. U ovoj fazi vaše se desni odvajaju od zuba i počinjete gubiti nešto kosti oko njih. Kao rezultat toga, razvit ćete parodontne džepove. Plak, zubni kamenac i bakterije ostaju zarobljeni u ovim džepovima, gdje vaša četkica i konac za zube ne mogu doseći.
- Umjereni parodontitis: Kako bolest napreduje, gubite još više kosti oko zuba. Bakterije nastavljaju nagrizati ligamente i meka tkiva koja podupiru vaše zube i održavaju ih zdravima. U ovoj fazi vaše desni mogu postati bolne i osjetljive.
- Teški parodontitis: Kada se parodontitis ne liječi, bolest postaje sve teža. Kako se gubitak koštane mase nastavlja, vaši zubi mogu postati labavi i potencijalno mogu ispasti. Osim krvarenja desni, često postoji gnoj i infekcija oko ruba desni, što može dovesti do kronično lošeg zadaha (halitoze).
Osim lošeg oralnog zdravlja, parodontoza može rezultirati lošim cjelokupnim zdravljem. Istraživanja naglašavaju važnu vezu između oralnog zdravlja i zdravlja cijelog tijela. Osobe s parodontitisom imaju veći rizik od razvoja bolesti srca, moždanog udara, demencije i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Dijagnoza i testovi
Stomatolog može dijagnosticirati parodontitis tijekom stomatološkog pregleda. Pritom će:
- Pitati vas o simptomima i povijesti bolesti.
- Pregledati zubno meso na znakove upale.
- Koristiti parodontalnu sondu, koja je poput malog ravnala, da provjeri imate li parodontne džepove oko zuba. Ovaj test nije bolan.
- Napraviti rendgenske snimke zuba kako bi provjerio je li došlo do gubitka koštane mase.
- Možda vas uputiti specijalistu parodontologije, stručnjaku za bolesti desni.
Kako se liječi parodontitis?
Liječenje parodontitisa ovisi o opsegu bolesti i težini vašeg stanja. Postoje nekirurške i kirurške mogućnosti liječenja.
Nekirurško liječenje
Nekirurške opcije često dobro funkcioniraju za osobe s blagim do umjerenim stadijem bolesti. Nekirurški tretmani su:
- Antibiotici: Vaš stomatolog može propisati oralne antibiotike za borbu protiv infekcije. Ili vam može staviti lokalni antibiotik ispod desni kako bi ciljao zahvaćeno područje.
- Kiretaža zubi: Poznat i kao dubinsko čišćenje zuba, zahvat kiretaže zubi sličan je rutinskom čišćenju u ordinaciji. Razlika je u tome što ćete dobiti lokalnu anesteziju kako bi vam utrnule desni. To omogućuje vašem stomatologu ili dentalnom higijeničaru da počisti bakterije duboko ispod linije desni. Također će zagladiti, odnosno polirati korijen zuba kako bi se spriječilo daljnje nakupljanje plaka i bakterija. Skidanje kamenca i čišćenje korijena često se obavlja u dva ili više posjeta ordinaciji. Važno je da posjetite svog stomatologa mjesec dana nakon ovog zahvata kako biste provjerili stanje svojih desni i utvrdili koliko je tretman bio uspješan.
Kirurško liječenje parodontitisa
Ako imate umjereni ili teški parodontitis, vjerojatno će vam trebati oralno-kirurški zahvat. Kirurški tretmani uključuju:
- Otvorena kiretaža zubi: Tijekom ovog postupka parodontolog ili oralni kirurg napravi rez duž linije desni i privremeno podigne tkivo desni od zuba. To mu omogućava da lako pregleda korijene vaših zuba i da ih temeljito očisti. Ako je infekcija uzrokovala gubitak koštane mase, oralni kirurg može ponovno konturirati vaš koštani greben. To čini zahvaćena područja mnogo lakšim za čišćenje nakon što dođe do zacjeljivanja.
- Presađivanje kosti: Ako imate veliki gubitak koštane mase, vaš stomatolog ili oralni kirurg može preporučiti regeneraciju kosti. Tijekom ovog postupka, postavit će materijal za presađivanje kosti na područja gdje ste izgubili koštano tkivo. (Materijal može biti vaša vlastita kost, donirana kost ili sintetički materijal.) Graft služi kao “skela” za rast nove kosti. Cilj je smanjiti rizik od buduće infekcije i gubitka zuba.
- Presađivanje desni: Parodontitis može uzrokovati odvajanje tkiva desni od zuba. Ovo je recesija desni i otkriva korijene zuba, čineći ih duljima. Kako biste nadomjestili izgubljeno tkivo oko zuba, vaš stomatolog ili oralni kirurg može preporučiti presađivanje desni. Tijekom ove operacije, postavit će transplantat tkiva oko zahvaćenih zuba i zašiti ga na mjesto. Operacija presađivanja desni pokriva otkrivene korijene zuba, poboljšava izgled vašeg osmijeha i smanjuje rizik od daljnje recesije.
- Vođena regeneracija tkiva: Tijekom ovog postupka vaš stomatolog ili parodontolog postavlja posebnu biokompatibilnu membranu između postojeće kosti i vašeg zuba. Ova membrana sprječava urastanje neželjenog tkiva u to područje i umjesto toga potiče ponovni rast kosti.
- Plazma bogata trombocitima (PRP metoda): Ako ste izgubili koštano tkivo ili tkivo desni, PRP metoda može pomoći u njihovoj regeneraciji. Vaš stomatolog ili oralni kirurg dobiva plazmu bogatu trombocitima iz uzorka vaše vlastite krvi. Nakon uzimanja uzorka krvi, stavit će ga u centrifugu kako bi odvojio vašu plazmu od crvenih i bijelih krvnih stanica. Zatim će vašu vlastitu krvnu plazmu bogatu trombocitima staviti u područja s nedostatkom kako bi potaknuo rast novog tkiva.
Kako se može smanjiti rizik od parodontitisa?
Najbolji način za prevenciju je redovito četkanje zuba i kvalitetna oralna higijena kod kuće te redoviti posjeti stomatološkoj ordinaciji. Za osobe koje su sklone parodontitisu može biti potrebno češće profesionalno čišćenje zubi nego za osobe koje nemaju bolesti desni. Pitajte svog stomatologa koliko često trebate doći na čišćenje zube kako biste održali optimalno oralno zdravlje.
Može li se parodontitis izliječiti?
Parodontitis nije izlječiv, ali se može držati pod kontrolom uz pravilnu njegu i liječenje. Razgovarajte sa svojim stomatologom o personaliziranom planu liječenja i održavanja.
Kada je potrebno posjetiti svog stomatologa?
Ako razvijete simptome bolesti desni, kao što su crvene, bolne ili krvareće desni, odmah zakažite pregled kod stomatologa. Rana intervencija ključna je za vraćanje vašeg oralnog zdravlja na pravi put. Što duže čekate, to će bolest više napredovati. Kao rezultat toga, možda ćete trebati opsežniji tretman. A potencijalno možete i nepovratno izgubiti svoje zube.
Koja pitanja trebate postaviti stomatologu?
Ako imate parodontitis, evo nekoliko pitanja koja biste mogli postaviti svom stomatologu ili specijalistu parodontologije:
- U kojem je stadiju moja bolest desni?
- Je li došlo do gubitka koštane mase?
- Koje su za mene najbolje opcije liječenja?
- Koliko će trajati liječenje?
- Koliko će trajati oporavak?
- Koliko često trebam profesionalno čišćenje zubi da zadržim rezultate liječenja bolesti desni?
Poruka iz Poliklinike Smile
Parodontitis je teški oblik bolesti desni. Karakteristični simptomi uključuju crvene, krvareće i osjetljive desni, klimave zube, loš zadah i povlačenje desni. Parodontitis ne možete izliječiti, ali ga možete držati pod kontrolom pravilnom njegom i održavanjem. To uključuje kvalitetnu oralnu higijenu i redovito profesionalno čišćenje zuba u intervalima koje preporuči stomatolog.