Zdrave desni pomažu da vaši zubi ostanu učvršćeni u čeljusti i sprječavaju da štetne bakterije prodru ispod ruba desni i unište potporno vezivno tkivo i čeljusnu kost. Ali kada se bakterije i njihovi štetni nusproizvodi zadržavaju na zubima, to može uzrokovati stanje koje se zove gingivitis.
Gingivitis je parodontna bolest koja može dovesti do upale desni. Ako se ne liječe, upaljene desni mogu se odvojiti od zuba, stvarajući džepove koji omogućavaju bakterijama lak pristup vašim zubima i dubljim potpornim strukturama.
Dobra vijest je da se gingivitis može izliječiti ako se na vrijeme otkrije. U nastavku vam donosimo što trebate znati o ovoj bolesti, tko je u opasnosti, kako se liječi, a kako prevenira, te kako održati zdrava usta.
Što je gingivitis?
U zdravim ustima nalazi se mikroflora bakterija koje su u ravnoteži i žive u “harmoniji”. Kada se pojavi neravnoteža u toj mikrobnoj zajednici, “loši”, odnosno štetni mikrobi mogu proizvesti otpadne proizvode koji mogu oštetiti zube i desni. Gingivitis se javlja kada bakterije ili njihovi nusproizvodi dovedu do upale desni, odnosno infekcije.
Uobičajeni simptomi gingivitisa
Otprilike polovica svih odraslih osoba ima neki oblik parodontne bolesti kao što je gingivitis, a neke procjene govore da je taj broj čak i veći.
Dakle, kako možete znati imate li ovo (nažalost) učestalo stanje? Pacijentu može biti teško ili nemoguće prepoznati ga na vrijeme, zbog čega je toliko važno da svi redovito posjećuju stomatologa, po mogućnosti dva puta godišnje.
Između tih pregleda pratite znakove. Dok su zdrave desni čvrste i ružičaste, desni s gingivitisom mogu biti:
- Upaljene
- Crvene
- Sjajne
- Krvariti pri dodirivanju četkicom za zube, koncem, zubarskim instrumentom itd.
Gingivitis također može uzrokovati uporan loš zadah, zahvaljujući upaljenim desnima koje skrivaju otvrdnute naslage koje se teško uklanjaju.
Što uzrokuje gingivitis?
Plak često dovodi do gingivitisa, osobito na mjestima gdje se spajaju desni i zub.
Naša usta prirodno proizvode plak – ljepljiv, gotovo nevidljiv film koji oblaže zube i ako ga redovito uklanjamo četkanjem i čišćenjem koncem, obično ne uzrokuje probleme. Ali plak sadrži bakterije koje otpuštaju kiseline koje oštećuju desni.
Kada se ove bakterije i njihovi nusprodukti nakupe i stvrdnu na zubima zbog loše dentalne higijene, mogu izazvati upalu i iritaciju desni, što dovodi do gingivitisa. Te tvrde nakupine su zubni kamenac koji može ukloniti isključivo stomatolog.
Iako svatko ima plak, neki imaju čimbenike rizika koji ih čine sklonijima od drugih. Uz nepravilno ili neredovito pranje četkicom i koncem, neki čimbenici koji vas mogu predisponirati za gingivitis su:
- Lijekovi: Određeni antikonvulzivi koji se koriste za liječenje epileptičkih napadaja, blokatori kalcijevih kanala koji se bore protiv visokog krvnog tlaka i imunosupresivi koji se koriste za sprječavanje odbacivanja organa kod pacijenata s transplantiranim organima mogu uzrokovati prekomjerni rast tkiva desni ili hiperplaziju gingive. Taj višak tkiva može rasti tako agresivno da prekrije krunice zuba, što otežava potpuno uklanjanje naslaga koje oštećuju desni. Drugi lijekovi, posebno antihistaminici za kontrolu alergija, lijekovi za krvni tlak i određeni antidepresivi, mogu smanjiti količinu sline za čišćenje plaka koji se stvara u ustima.
- Duhanski dim: Pušači češće pate od parodontne bolesti od nepušača. Duhan može smanjiti “dobre” bakterije u ustima, koje drže štetne bakterije pod kontrolom. Pušenje također može oslabiti imunološki sustav tijela, smanjujući njegovu sposobnost da se bori protiv infekcija desni.
- Dijabetes: Parodontna bolest je dva do tri puta češća kod osoba s dijabetesom. Dijabetes inicira upalnu reakciju u tijelu, uključujući i desni, a mnogi lijekovi koji se koriste za liječenje dijabetesa mogu potaknuti suha usta. Dijabetes također stvara promjene u krvnim žilama koje u konačnici mogu oslabiti desni i koštane strukture ispod zuba.
- Trudnoća: Do 75% trudnica ima gingivitis za vrijeme trudnoće. Vjerojatno su za to krivi hormoni estrogen i progesteron, koji tijekom trudnoće rastu. Ovi hormoni povećavaju dotok krvi u desni, čineći ih osjetljivijima na iritanse poput plaka.
- Dob: Kako starimo, zubi i desni se troše. Gotovo polovica odraslih osoba starijih od 30 godina ima neku parodontnu bolest. Taj broj raste na 70% do dobi od 65 godina.
- Loša ishrana: Bez odgovarajuće opskrbe vitaminima i mineralima, našem je imunološkom sustavu teško boriti se protiv infekcija poput gingivitisa. Niske razine određenih vitamina, uključujući vitamine C, D i niz vitamina B, povezane su s parodontnom bolešću.
- Genetika: Iako su studije proturječne, neka istraživanja procjenjuju da je od 30% do 50% parodontnih bolesti nasljedno.
- Spol: Više od polovice muškaraca ima bolest desni naspram otprilike 38% žena. Muškarci nisu osjetljiviji na bolesti desni, no statistički gledano, muškarci rjeđe od žena posjećuju stomatologa, što može dovesti do toga da među muškarcima ima više slučajeva bolesti desni.
- Aparatići za zube: fiksni ortodontski aparatići (kao i loše prianjajuće zubne proteze i mostovi) otežavaju čišćenje zubnim koncem i temeljito četkanje. Istraživanja pokazuju da osobe s fiksnim ortodontskim aparatićima imaju više upala desni, recesije i vidljivih naslaga nakon ortodontskog tretmana nego prije.
Što se događa ako se gingivitis zanemari?
Ako gingivitis napreduje u ozbiljniju parodontnu bolest (parodontitis), desni mogu biti osjetljive i povlačiti se od zuba. Ovo labavljenje desni omogućuje bakterijama da ulaze još dublje, uništavajući tkivo i kost i dovodeći do gubitka zuba.
Ali to ne mora utjecati samo na vaše desni. Oralni mikrobi ili njihovi toksini mogu se probiti u krvotok, a zatim mogu putovati bilo gdje u tijelu uzrokujući lokalnu infekciju ili upalnu reakciju. Na primjer, mogu putovati do srca, pluća, mozga, zglobova ili do nerođene bebe za vrijeme trudnoće.
Gingivitis je uobičajeno stanje koje može biti reverzibilno uz pravilnu njegu. Međutim, ako se ne liječi do te mjere da pređe u ozbiljniju parodontnu bolest (parodontitis), s njime mogu biti povezani sljedeći rizici:
- Kardiovaskularne bolesti: Prema nekim istraživanjima, osobe s poodmaklom parodontnom bolešću imaju dva do tri puta veću vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar nego oni sa zdravim desnima.
- Respiratorne infekcije: Osobe s neliječenom parodontnom bolešću mogu udahnuti bakterije, kiseline i toksine koji vrebaju u njihovim desnima, koji se potom mogu naseliti u plućima i uzrokovati probleme s dišnim sustavom, sve od upale pluća do kronične opstruktivne plućne bolesti.
- Dijabetes: Dijabetes može stvoriti predispoziciju za parodontnu bolest, ali i obrnuto. Osobe s nekontroliranom parodontnom bolešću, vjerojatno zbog načina na koji upala djeluje na regulaciju šećera u krvi, također imaju veći rizik od dijabetesa.
- Impotencija: Zahvaljujući utjecaju koji kronična upala može imati na krvne žile, muškarci s parodontnom bolešću imaju veću vjerojatnost da će razviti impotenciju nego muškarci bez nje.
- Prijevremeni porođaj: Parodontitis (teški oblik bolesti desni koji dovodi do gubitka zuba) može šest puta povećati mogućnost prijevremenog porođaja (prije 37. tjedna trudnoće), izlažući bebe riziku od zdravstvenih problema kao što je niska porođajna težina te problemi s probavom i disanjem. Međutim, važno je napomenuti da dok neke studije pokazuju povezanost između prijevremenog poroda i parodontitisa, druge nisu utvrdile navedenu povezanost.
- Tumor: Parodontna bolest povezana je s rakom, osobito kod muškaraca. Istraživanja pokazuju da muškarci s bolestima desni mogu imati 49% veću vjerojatnost od razvoja raka bubrega nego žene, 54% veću vjerojatnost da će razviti rak gušterače i 30% veću vjerojatnost da će razviti rak krvi.
Liječenje gingivitisa
Glavni tretman za gingivitis koji nije uznapredovao u težu parodontnu bolest je dobra oralna higijena i profesionalno čišćenje zuba. To uključuje:
- Četkanje dva puta dnevno, minimalno dvije minute
- Čišćenje koncem barem jednom dnevno
- Profesionalno čišćenje zuba svakih šest mjeseci
- Izbjegavanje navika koji mogu dovesti do gingivitisa, poput pušenja
Ove mjere mogu pomoći u kontroli, pa čak i preokrenuti gingivitis. Ali kada napreduje u opsežniju i ozbiljniju bolest, vaš stomatolog može preporučiti dodatne tretmane, uključujući:
- Kiretaža zubi: Kiretaža je postupak kojim se plak i zubni kamenac uklanjaju ispod linije desni, a površina korijena zuba se zaglađuje, što otežava prianjanje plaka.
- Kirurško uklanjanje parodontnih džepova: Oralni kirurg pričvršćuje tkivo desni na zub, čime se eliminiraju “džepovi”.
- Liječenje lijekovima: Lijekovi mogu uključivati antibiotike i tekućine za ispiranje usta koje se bore protiv bakterija.
- Prebiotici: Prebiotici su sastojci koji mogu hraniti i promovirati korisne mikrobe u ustima dok zaustavljaju one štetne. Jedan od njih je ksilitol, koji se nalazi u nekim proizvodima za oralnu njegu. Ksilitol povećava pH sline, što pomaže rastu korisnih bakterija.
Troškovi za ove postupke/tretmane varirat će ovisno o ozbiljnosti vaše bolesti, mjestu gdje živite i hoćete li trebati snimanje, poput rendgenskih zraka.
Prevencija gingivitisa
Najbolji način da spriječite gingivitis je njegovati zube. Za dobru njegu je ključno četkanje, čišćenje koncem i redovito posjećivanje stomatologa za profesionalno čišćenje zubi. Naručite se i ranije na pregled ako primijetite znakove gingivitisa, poput natečenih, osjetljivih desni koje lako krvare.
