Zašto nastaje karijes na zubu i koje su posljedice ako se ne liječi?

Karijes je bolest tvrdih zubnih tkiva koja nastaje kada kiselina u ustima nagrize zubnu caklinu. Ukoliko je neliječen i zanemaren, može dovesti do zubobolje, infekcije i gubitka zuba. Dobivaju ga osobe svih dobi. Kvalitetna oralna higijena – uključujući četkanje, čišćenje zubnim koncem i redoviti stomatološki pregledi – može spriječiti propadanje zuba.

Što je karijes na zubu?

Karijes (lat: Caries dentium): To je defekt koji nastaje propadanjem tkiva u strukturama zuba. Nastaje kada kiseline u ustima istroše ili nagrizu tvrdi vanjski sloj zuba (caklinu). Svatko ga može dobiti. Pravilno i redovito četkanje, čišćenje zubnim koncem i periodično profesionalno čišćenje zubi kod stomatologa mogu spriječiti njegov nastanak.

Koliko su česti?

Više od 80% osoba ima barem jedan do sredine tridesetih godina starosti. To je jedna od najčešćih kroničnih bolesti koje pogađaju sve uzraste.

Tko ga može dobiti?

Karijes se može dogoditi u bilo kojoj dobi, iako su češći u djece. Vjerojatno jer ne četkaju zube pravilno i konzumiraju više slatke hrane i pića.

Odrasli ih također dobivaju. Ponekad se oko rubova karijesa liječenih u djetinjstvu razvije novi. Odrasli također imaju veću vjerojatnost da će im se desni povući. Ovo stanje izlaže donje dijelove zuba naslagama koje zatim izazivaju karijes na zubu.

Kakve sve vrste karijesa postoje?

Karijes može zahvatiti sve slojeve zuba. Može proći tri godine dok se u čvrstom vanjskom sloju zubne cakline ne formira karijes. Propadanje brže napreduje kroz dentin (srednji sloj) do pulpe (najunutarnji sloj). Pulpa sadrži zubne živčane završetke i krvne žile koje opskrbljuju zub krvlju. Vrste uključuju:

• Karijes glatkih površina: Ova sporo napredujuća vrsta otapa zubnu caklinu. Možete ga spriječiti, a ponekad i preokrenuti njegove posljedice, pravilnim četkanjem, čišćenjem zubnim koncem i profesionalnim čišćenjem zubi. Osobe u dvadesetim godinama često razviju ovaj oblik između zubi.
• Karijes jamica i fisura: Ova vrsta nastaje na gornjem dijelu površine zuba. A također može zahvatiti i prednju stranu stražnjih zuba. Ova vrsta počinje tijekom tinejdžerskih godina i brzo napreduje.
• Karijes korijena zuba: Starije odrasle osobe kojima se povlače zubne desni sklonije su ovoj vrsti. Recesija desni izlaže korijen zuba plaku i kiselini. Propadanje korijena teško je spriječiti i liječiti. U slučajevima kada je zahvaćen korijenski kanal zuba, pristupa se endodontskoj terapiji, odnosno čišćenju korijenskih kanala zuba.

Koji su simptomi i uzroci karijesa na zubu?

Što je to što ga uzrokuje? Mnogi čimbenici igraju ulogu u njegovom razvoju. Ti se koraci obično događaju na sljedeći način:

1. Bakterije u ustima hrane se slatkim, škrobnim namirnicama i pićima (voće, slatkiši, kruh, žitarice, gazirana pića, sok i mlijeko). Bakterije pretvaraju ove ugljikohidrate u kiseline.
2. Bakterije, kiselina, hrana i slina miješaju se u plak. Ova ljepljiva tvar oblaže zube.
3. Bez pravilnog četkanja i korištenja zubnog konca, kiseline u plaku otapaju zubnu caklinu stvarajući karijes na zubu.

Koji su čimbenici rizika za nastanak?

Određeni čimbenici povećavaju rizik od njegovog nastanka:

• Stanja poput Sjogrenovog sindroma ili lijekova poput antidepresiva uzrokuju suha usta.
• Konzumiranje slatke hrane ili pića sa škrobom i grickanje između obroka.
• Obiteljska povijest karijesa.
• Prethodna terapija zračenjem za liječenje raka glave i vrata.
• Povlačenje desni.

Koji su znakovi karijesa?

Na vanjskoj površini cakline obično ne uzrokuje bol ili simptome. Vjerojatnije je da ćete osjetiti simptome ukoliko napreduje u dentin i korijen. Znakovi uključuju:

• Loš zadah ili loš okus u ustima.
• Krvarenje desni ili drugi znakovi bolesti desni.
• Oticanje lica.
• Zubobolja ili bol u ustima.
• Osjetljivost zuba na toplu ili hladnu hranu ili piće.
• Crvenilo oko ili unutar usta.

Kako se dijagnosticira karijes na zubu?

Stomatološki pregledi dva puta godišnje najbolji su način za rano otkrivanje. Pritom vaš stomatolog može spasiti veći dio zuba. Vaš će zubar koristiti razne instrumente za pregled vaših zubi. Zub s karijesom osjećat će se mekše kad ga zubar bude ispitivao svojim instrumentima. Možda ćete dobiti i rendgenske snimke zuba. Na njima se prepoznaju i prije nego što postanu oku vidljivi.

Kako se postupa nakon dijagnoze?

Liječenje ovisi o ozbiljnosti. Tretmani uključuju:

• Fluor: Ukoliko se prepozna dovoljno rano, tretmani fluorom mogu popraviti zubnu caklinu. Taj se proces naziva remineralizacija. Možda će vam trebati pasta za zube na recept i tekućina za ispiranje usta, kao i tretmani fluorom u stomatološkoj ordinaciji. U Poliklinici Smile gotovo nikad pacijenti ne dođu dovoljno rano da ga možemo liječiti na ovaj način, međutim ovaj tretman odličan je i kao prevencija.
• Ispune: Kad u zubu nastane rupa, stomatolozi izbuše i uklone propali dio zuba i ispune rupu. Danas su standard kompozitni ispuni (tzv. bijele plombe).
• Čišćenje korijenskih kanala zuba: Ovaj tretman se koristi kada karijes prodre u pulpu i izazove upalu. Tijekom tretmana se uklanja pulpa koja sadrži živčane završetke koji uzrokuju veliku bol.
• Vađenje zuba: Ako terapija nije moguća ili ne daje rezultate, vaš stomatolog može izvaditi zub. Za zamjenu izvađenog trajnog zuba možda će vam trebati zubni implantat ili zubni most. Implantati su optimalno rješenje i sprječavaju pomicanje zuba, promjenu izgleda i zagriza.

Kako ga mogu spriječiti?

Pravilnom oralnom higijenom, uključujući redovito četkanje i čišćenje zubnim koncem, možete se riješiti naslaga sa zuba i kiselina koje ga uzrokuju. Dobra njega zubi i desni uključuje:

• Pranje zuba pastom za zube s fluorom najmanje dva puta dnevno, a po mogućnosti nakon svakog obroka.
• Smanjivanje unosa slatke hrane i pića bogatih škrobom.
• Svakodnevno čišćenje zubnim koncem kako biste se riješili hrane i naslaga zaglavljenih između zuba.
• Stomatološki pregledi barem dva puta godišnje.
• Tretman fluorom u stomatološkoj ordinaciji

Koje su moguće komplikacije karijesa?

Kad se predugo ne liječi, može vam propasti veliki dio zuba pa je na kraju potrebno vađenje. Uznapredovali oblik može dovesti do ozbiljne infekcije unutar zuba i ispod desni (apsces zuba). Ova se infekcija može proširiti po cijelom tijelu. U iznimnim slučajevima infekcija uzrokovana apscesom zuba može biti fatalna.

Kakva je prognoza za osobe sa karijesom?

Većina osoba nema dugotrajnih problema. Budući da se sporo razvijaju, važno je redovito obavljati stomatološke preglede. Tretmani fluorom mogu spriječiti nastanak i izliječiti ga u iznimnim slučajevima kada je u vrlo ranim fazama. Kad napreduje do korijena, riskirate izgubiti zub ili razviti bolni apsces (infekcija).

Kada se trebam obratiti stomatologu?

Trebali biste nazvati svog zubara ako primijetite:

• Krvarenje desni.
• Poteškoće pri žvakanju.
• Znakove infekcije.
• Natečeno lice.
• Ako osjetite bol u zubu ili u ustima.

Koja pitanja trebam postaviti svom zubaru?

Možda biste trebali pitati svog stomatologa:

• Zašto sam ga dobio?
• Koji je najbolji tretman u mojem slučaju?
• Koje korake mogu poduzeti kako bih smanjio rizik od dobivanja još karijesa?
• Trebam li paziti na neke znakove komplikacija?

Preporuka Poliklinike Smile

Redoviti stomatološki pregledi i kvalitetna oralna higijena ključni su za sprječavanje ove bolesti. Odraslima koji imaju zubne ispune od djetinjstva može se razviti karijes oko rubova starih plombi. Također, osobe koje imaju stare amalgamske plombe trebale bi razmisliti da ih zamijene novim kompozitnim ispunama. 

Starije odrasle osobe koje imaju problem s povlačenjem desni u većem su riziku da im se razvije na korijenu zuba. Ukoliko imate pitanja o korijesu ili postupcima koje možete poduzeti kako biste zaštitili svoje oralno zdravlje, slobodno nam se obratite, tu smo radi vas.